> Naslovnica > Aktualni podaci
Aktualna radarska slika oblaka RC Bilogora animacija

Na slikama je istaknuto vrijeme u UTC terminu:
ljeti: lokalno vrijeme = UTC + 2h
zimi: lokalno vrijeme = UTC + 1h


Radari (skr. od engl. Radio Detection and Ranging) su se počeli koristiti početkom Drugog svjetskog rata za detektiranje vojnih ciljeva, no s vremenom su prepoznate i druge primjene ovih uređaja te se radarski produkti koriste u mnogim djelatnostima. Osnovni princip rada sastoji se u odašiljanju usmjerenih kratkotrajnih impulsa elektromagnetskog zračenja u prostor i potom detektiranju reflektirane energije od potencijalnih ciljeva. U ovisnosti o valnoj duljini emitiranog zračenja i svojstvima cilja doći će ili ne do refleksije od cilja.

U meteorologiji se radari koriste kao mjerni instrumenti za detekciju i mjerenje intenziteta raznih meteoroloških pojava i moderna meteorološka služba danas je nezamisliva bez radarskih produkata. U svijetu je instalirano nekoliko stotina meteoroloških radara. Samo u Europi ih je instalirano preko 200 koji kontinuirano rade (slika 1.).

Slika 1. Meteorološki radari instalirani u Europi (crne točkice) i njihovi maksimalni dometi mjerenja (plave kružnice).
Dijelovi radarskog sustava
Načini mjerenja meteorološkog radara
Zračenje meteorološkog radara
Primjena meteoroloških radara
Radari i kratkoročne prognoze
Radari u Hrvatskoj

Dijelovi radarskog sustava

Meteorološki radar se sastoji od dva osnovna dijela: elektronskog dijela i antene. Elektronski dio radara se sastoji od odašiljača, prijamnika i računala te je instaliran u prostorijama objekta u kojem se nalazi ili u kontejneru. Antena meteorološkog radara instalirana je na specijalno dizajniranom tornju (slika 2.) i zaštićena kupolom. Kupola štiti antenu od raznih vanjskih utjecaja npr. oborine, vjetra, prašine, zrnca pijeska...

Slika 2. Radar na čelično-rešetkastom stupu uz čvrsti objekt (lijevo) i radar na samostalnom stupu (desno).

Načini mjerenja meteorološkog radara

Meteorološki radar dobija i prikuplja informacije iz emitirane visokofrekventne (VF) elektromagnetske energije koju odašilje u prostor u vrlo uskom i usmjerenom snopu. Kako se emitirana VF elektromagnetska energija prostire pravocrtno, pri mjerenju meteoroloških pojava (oblaka) nije poželjno da ta energija nailazi na neke druge prepreke, primjerice brda ili građevine, jer radar tada ne može detektirati cilj. Zato se meteorološki radari postavljaju na dominantne točke u okolini − vrhove brda ili planina te uzvisine (slika 5.). Udaljenost, doba dana ili meteorološki uvjeti ne predstavljaju zapreku za mjerenje radarom.

Snop VF elektromagnetske energije meteorološkog radara je vrlo uzak, manje od 1 stupnja u horizontalnoj i vertikalnoj plohi, poput laserske zrake.

Prilikom mjerenja, antena radara se istovremeno kreće po smjeru (azimutu) i po nagibu (elevaciji) prikupljajući potrebne informacije. Treba naglasiti da je snop VF elektromagnetske energije uvijek usmjeren u atmosferu − od linije horizonta radara pa prema gornjim nagibima. Pokretna antena radara usmjerava snop zračenja tako da formira neku vrstu kružnih stožaca na različitim nagibima (slika 3.).

Slika 3. Shematski prikaz pretraživanja meteorološkog radara − trodimenzionalno (lijevo) i dvodimenzionalno (desno).

Zračenje meteorološkog radara

Zračenje meteorološkog radara je elektromagnetsko zračenje kakvo je prisutno posvuda u okolišu. Takvo elektromagnetsko zračenje generiraju svi električni i elektronički uređaji od kućnih električnih uređaja, trafostanica, dalekovoda, RTV odašiljača, mobitela, baznih stanica mobilnih operatera do radara. Obzirom na frekvenciju, zračenje meteorološkog radara pripada neionizirajućem zračenju mikrovalnog opsega.

Zbog karakteristika zrake meteorološkog radara i njenog usmjeravanja tijekom motrenja (slika 4.), vrlo je teško (u većini slučajeva nemoguće) da se ljudi i druga živa bića nađu u polju emitiranja meteorološkog radara, tim više što se razina emitirane elektromagnetske energije vrlo brzo smanjuje s udaljenošću od izvora zračenja.

Slika 4. Prikaz usmjerenosti radarskog snopa meteorološkog radara tijekom motrenja.

Slika 5. Primjeri smještaja meteoroloških radara.

Neionizirajuće mikrovalno zračenje koje generira meteorološki radar i koje je u osnovi elektromagnetsko zračenje, samo u slučaju izravnog djelovanja zagrijava tkiva živih bića, pa tako i tkivo čovjeka. To je do sada jedini znanstveno dokazani efekt neionizirajućeg mikrovalnog zračenja. Ovaj efekt nije akumulirajući i trenutno nestaje nakon prestanka izloženosti elektromagnetskom zračenju, te obzirom na način rada radara nema posljedica na zdravlje. Znanstveno je dokazano da je za povećanje temperature tijela za 1 °C potrebno višesatno izlaganje ljudskog tijela direktnom izvoru zračenja, odnosno da bi trebalo boraviti direktno ispred antene radara unutar kupole, za vrijeme dok je radar uključen, što nije moguće. Isto tako, antena radara tijekom motrenja−zračenja ne miruje već se kreće po smjeru (azimutu) i nagibu (elevaciji), stoga je nemoguće trajno boraviti u snopu zračenja.

U javnosti su prisutne bojazni da radari emitiraju izrazito jako i štetno zračenje koje uzrokuje maligna i druga teška oboljenja. No, o štetnom utjecaju zračenja radara ne postoje nikakvi znanstveni dokazi. Ipak, preventivno, u svakoj državi pa tako i u Republici Hrvatskoj, postoji zakonska regulativa koja propisuje dozvoljene razine elektromagnetskog zračenja u okolini. Regulativom su propisane maksimalne dozvoljene vrijednosti elektromagnetskog zračenja. Vrijednosti propisane našim zakonima daleko su ispod vrijednosti na kojima se pojavljuje mjerljiv efekt štetnog djelovanja. Svi instalirani uređaji koji emitiraju elektromagnetsko zračenje, pa tako i radari, moraju udovoljavati toj regulativi. Za svaki se uređaj prije instalacije radi procjena razine elektromagnetskog zračenja u okolini koje će uređaj emitirati i tek ako je ona prihvatljiva pristupa se instalaciji. Nakon instalacije rade se mjerenja stvarne razine elektromagnetskog zračenja (slika 6.) s ciljem provjere jesu li izmjerene razine zračenja niže od zakonski dozvoljenih. U praksi su mjerenja zračenja meteoroloških radara uvijek višestruko niža od zakonski dozvoljenih vrijednosti. Štoviše, mjerenja dokazuju da je zračenje mobitela znatno jače od zračenja bilo kojeg meteorološkog radara (slika 7.). To je prvenstveno zbog udaljenosti ljudskog tijela od izvora zračenja (mobitela i radara) i svojstva da se intenzitet zračenja smanjuje s kvadratom udaljenosti tj. mobitel je neposredno uz ljudsko tijelo dok radar to nije.

Slika 6. Mjerenje zračenja meteorološkog radara.

Slika 7. Graf jačine zračenja u ovisnosti o frekvenciji emitiranja raznih uređaja (zelenom i crvenom linijom označene su maksimalne dozvoljene vrijednosti).

Primjena meteoroloških radara

Moderni meteorološki radari nezaobilazan su instrument u današnjoj meteorologiji, a produkti meteoroloških radara nalaze višestruku primjenu u mnogim segmentima ljudskog djelovanja npr. u poljoprivredi, zračnom, pomorskom i cestovnom prometu, elektroprivredi, zaštiti od požara i poplava u prirodi... S obzirom na sve češće pojave izraženih meteoroloških ekstrema povezanih s velikom količinom oborine u vrlo kratkom vremenu (intenzivna oborina, bujične poplave), uloga radara postaje sve važnija. Pravovremenim otkrivanjem opasnih meteoroloških pojava te dostavljanjem upozorenja nadležnim službama za zaštitu i spašavanje i široj javnosti stvaraju se preduvjeti za pravovremeno i adekvatno djelovanje u sprečavanju gubitaka ljudskih života i velikih materijalnih šteta.

Meteorološki radari najnovije generacije (dvojno polarizirani Doppler radari) pružaju informacije o raznim meteorološkim pojavama na širokom području (operativnom dometu). Tako se uz podatke o rasprostranjenosti naoblake iz koje se očekuje oborina dobivaju i informacije o očekivanom intenzitetu oborine na tlu, brzini i smjeru vjetra u slojevima atmosfere, akumuliranoj količini oborine na tlu za određeni period i područje, vrsti oborine (snijeg, susnježica, kiša, tuča) i druge korisne informacije. Na slici 8. dan je radarski prikaz akumulirane oborine tijekom 3 sata. Iz takvog radarskog produkta, koji se računa iz više uzastopnih radarskih mjerenja, jasno je vidljiva prostorna rasprostranjenost kao i količina oborine u definiranom periodu. Takav produkt vrlo je koristan za predviđanje eventualnih poplava, klimatološke analize i druge namjene.

Pored meteoroloških informacija, najnoviji radari mogu detektirati i identificirati nemeteorološke pojave kao što su rojevi insekata, jata ptica, vulkanski pepeo i sl.

Slika 8. Primjer akumulirane 3−satne oborine procijenjene iz radarskih mjerenja.

Radari i vrlo kratkoročne prognoze

Vrlo široku i sve veću primjenu meteorološki radari imaju u detektiranju i predviđanju opasnih vremenskih pojava kao što su oluje, bujične poplave (slika 9.), tornada i sl. To je posebno primjenjivo meteorolozima u izradi kratkoročnih vrlo preciznih prognoza (Nowcasting). Time se javnosti i službama za zaštitu i spašavanje daju neophodne i točne informacije, pa se može preventivno djelovati i spriječiti nastanak većih materijalnih šteta ili gubitak ljudskih života.

Slika 9. Radarski prikaz olujnog oblaka koji je prouzročio bujične poplave u zapadnom dijelu Zagreba (boje prikazuju različiti intenzitet oborine).

Radari u Hrvatskoj

U Hrvatskoj su instalirana 3 meteorološka radara u kontinentalnom dijelu Hrvatske (međurječje Save i Drave) i dio su mreže meteoroloških radara DHMZ-a. Nažalost ovi radari su dotrajali (instalirani su 80-tih godina prošlog stoljeća) i na kraju svog eksploatacijskog vijeka, obzirom da je njihovo održavanje preskupo prvenstveno zbog nemogućnosti kupnje rezervnih dijelova.

Optimalni domet meteorološkog radara s kvalitetnim produktima je oko 120 km, (operativni do 240 km), stoga radari instalirani u kontinentalnom dijelu Hrvatske ne mogu 'pokriti' cijeli teritorij Republike Hrvatske te je većina hrvatskog dijela obale i Jadranskog mora nepokrivena radarima što se dobro vidi na slici 11. i kompozitnoj radarskoj slici (slika 10.) dostupnoj na mrežnim stranicama DHMZ-a.

Slika 10. Prikaz radarskog kompozita mreže meteoroloških radara DHMZ-a i područje koje pokrivaju.

Slika 11. Prikaz dijela Europske kompozitne radarske slike (siva područja prikazuju nedostatak radarskih mjerenja).

Kako bi cijeli teritorij Hrvatske bio kvalitetno pokriven radarskim mjerenjima, u okviru strateškog projekta Modernizacija meteorološke motriteljske mreže u Republici Hrvatskoj − METMONIC, koji počinje s realizacijom u listopadu ove godine, DHMZ će nabaviti šest novih "C-band" dvojno polariziranih Doppler radara. Time će se obnoviti mreža meteoroloških radara na postojećim lokacijama (Puntijarka na Medvednici, Bilogora i Gradište) a planira se postaviti tri nova meteorološka radara na Jadranu na lokacijama: Monte Kope kod Pule, Debeljak kod Sukošana i Rota na Pelješcu (slika 12.). Postavljanjem tri radara na Jadranu omogućit će se pravodobno dobivanje neophodno potrebnih podataka za najavu olujnog nevremena i ekstremnih oborina na području hrvatskog dijela Jadrana čime će se povećati sigurnost ljudi na moru i uz more.

Slika 12. Planirana pokrivenost Hrvatske novim "C-band" dvojno polariziranim Doppler radarskim sustavima. Domet mjerenja 120 km (područje kvalitete svih produkata).

Upotreba novih tehnologija omogućit će kvalitetnija mjerenja nad Hrvatskom čime će biti dostupno više podataka o stanju atmosfere te omogućeno generiranje više radarskih produkata poput izračuna ukupne količine oborine za različita vremenska razdoblja, određivanje profila vjetra, klasifikacija hidrometeora koji će biti od pomoći pri lociranju tuče, jakih udara vjetra, oluja i jakog intenziteta oborine. Osim bolje prostorne prekrivenosti smanjit će se interval između mjerenja s 15 na 10 min. Planiranom modernizacijom mreže meteoroloških radara DHMZ-a cijela će Hrvatska, kako na kopnu tako i na moru, biti pokrivena radarskim mjerenjima (slika 12.) što će povećati mogućnosti pravodobnog upozorenja na opasne vremenske pojave, a time i zaštite ljudi i imovine.

Aktualni podaci

Radiosondaže



Pojava munja

Web kamere

Važniji datumi

Karte postaja