> Naslovnica > Aktualni podaci
Početak godišnjih doba u 2015.
PROLJEĆE: 20. 3. u 23:45 h
LJETO: 21. 6. u 18:38 h
JESEN: 23. 9. u 10:20 h
ZIMA: 22. 12. u 05:48 h

Astronomski i klimatološki početak godišnjih doba

Godišnja doba možemo definirati kao određena vremenska razdoblja s obzirom na određena obilježja tijekom jedne kalendarske godine.

Pod pojmom godišnja doba prije svega podrazumijevamo astronomska godišnja doba koja ovise o međusobnom položaju Zemlje i Sunca. Točan početak astronomskih godišnjih doba izračunavaju astronomi pomoću tzv. Efemerida (astronomske tablice s izračunima pozicija nekog nebeskog tijela u odnosu na Zemlju tijekom nekog vremenskog razdoblja) te se tako može za svaku godinu odrediti točan početak, tj. datum nastupanja pojedinog godišnjeg doba. Stoga se astronomska godišnja doba još mogu nazivati i kalendarska godišnja doba jer se izmjenjuju tijekom jedne kalendarske godine. To su redom: proljeće, ljeto, jesen i zima. Proljeće i jesen započinju nastupanjem ravnodnevnice (ekvinocija), a ljeto i zima nastupanjem suncostaja (solsticija).

Međutim, godišnje doba je po svojoj definiciji puno širi pojam i ne mora se odnositi samo na dane između ravnodnevnica i suncostaja.

U meteorologiji se godišnja doba mogu definirati kroz prepoznatljiva klimatska obilježja, a da bismo objektivno opisali klimatska obilježja nekog područja, meteorolozi statistički obrađuju meteorološke podatke dobivene mjerenjima i motrenjima na meteorološkim postajama.

Tako, primjerice, u tropskim predjelima postoje sušno i kišno doba, dok se klimatološka doba u našim umjerenim zemljopisnim širinama u velikoj mjeri poklapaju s astronomskim ili kalendarskim godišnjim dobima. Stoga na spomen ljeta odmah pomislimo na klimatski najtoplije razdoblje tijekom kalendarske godine. Međutim, u posljednje je vrijeme popularna i medijska najava početka klimatološkog doba, što pomalo zbunjuje javnost s obzirom na svima nam, još iz škole, znane datume početaka astronomskih kalendarskih godišnjih doba.

Naime, budući da jedna kalendarska godina ima 12 mjeseci, jednostavnije je izračunati npr. srednju mjesečnu temperaturu za razdoblje od prvog do zadnjeg datuma u mjesecu te je potom stručno ispravnije uspoređivati uvijek isto kalendarsko razdoblje za različite godine. S obzirom na to da se usporedbom višegodišnjih srednjaka srednjih mjesečnih temperatura zraka jasno uočava razlika između pojedinih mjeseci, meteorolozi će tako, primjerice, često spomenuti da prvog prosinca klimatološki započinje zima budući da smo upravo ušli u tromjesečje od tri kalendarska mjeseca kada je po meteorološkim izračunima prosječna mjesečna temperatura zraka za naše područje najniža u usporedbi s ostalim mjesecima. Statistički najtopliji mjeseci su lipanj, srpanj i kolovoz i stoga će meteorolozi u svojim izvješćima spomenuti da prvog lipnja započinje klimatološko ljeto. Klimatološko proljeće počinje prvog ožujka i doista, često smo svjedoci da u posljednjim danima astronomske zime vremenske prilike mogu više sličiti proljeću, a manje zimi. Isto tako, iako klimatološki jesen započinje prvog rujna, posljednji dani astronomskog ljeta često nose prve naznake jeseni - hladnije noći, promjenljivije vrijeme i općenito niže dnevne temperature zraka.

Dakle, kada 10. ožujka meteorolozi govore o proljeću, prije svega spominju dojam mogućih vremenskih prilika karakterističnih za prijelazno klimatsko razdoblje između najhladnijeg i najtoplijeg tromjesečja u našim zemljopisnim širinama (npr. sunčano i ugodno toplo vrijeme općenito povoljno za boravak na otvorenom, naznake pupoljaka na biljkama, cvrkut ptica...), a pri tome nikako ne smijemo zaboraviti da astronomski još uvijek traje zima.

dr. sc. Vlasta Tutiš

Aktualni podaci

Radiosondaže



Pojava munja

Web kamere

Važniji datumi

Karte postaja